Zen

Eto, nakon što sam pročitala knjigu "Umijeće ratovanja" bacam se na umijeće življenja ;)
Što je zen?

Zen nam dolazi iz buddhističke tradicije koja je srodna s tradicijom indijske vjerske kulture sačuvanom u sustavu yoge. Zen nije religija.

Zen metoda odbacuje religijske i intelektualne predodžbe koje nas sprečavaju u pravom viđenju stvarnosti. Znači, Zen se može prakticirati u svim vjerama i u svakodnevnom životu. Teško ga je potpuno točno definirati, a često se odnosi na to kako dovesti svoj život u ravnotežu.
Naziv zen dolazi od indijskog naziva metode dhyāna, koju mi na zapadu zovemo meditacija.
Kako bismo shvatili zen potrebno je obratiti pažnju na psihologiju nesvjesnog.
Nesvjesno u zenu je nepoznato, tajanstveno i stoga neznanstveno. 

No, to ne znači da je van naše svijesti i da nas se „to“ ne tiče. Baš „to“ je ono najprisnije nama, pa je baš zbog te prisnosti time teško ovladati. Dobiti svjesnu predodžbu o nesvjesnome od nas traži posebnu poduku svijesti.

Pozitivna energija i pozitivne misli koje dobijemo pomoću zena nam pomažu u uklanjanju negativne energije i stresa koji nam se nakupljaju tijekom dana.
Zen je naš stav koji označava življenje svakog trenutka u potpunosti i našu svjesnost življenja u sadašnjosti.
Jednostavno, zen je umijeće življenja.
Zen se često povezuje s duhovnim razmišljanjima, ali koncentracija postignuta ovakvom tehnikom itekako nam koristi i u svakodnevnom životu.

* Disanje i opuštanje

Da bismo potpuno pročistili um od vanjskih smetnji moramo se fokusirati na disanje. U zenu se koncentrirano disanje zove sjedeća meditacija ili zazen. Kod zazena nije obavezno sjediti jer ga se može prakticirati i tijekom trčanja, čitanja ili obavljanja kućanskih poslova kao što je peglanje, spremanje kreveta ili pranje suđa. Za zazen i za pravilno disanje moramo biti baš totalno opušteni. Tek kada potpuno opustimo naše mišiće u trbuhu možemo početi s uravnoteženim disanjem.

* Svjesnost o fizičkom tijelu
Osim što je zen mentalno stanje, on je povezan i brigom za tijelo.

Zato se tijekom obavljanja fizičkih aktivnosti, trebamo koncentrirati se na rad naših mišića i osjetiti kako se opuštaju i stežu.

Valja se koncentrirati na svjesno stezanje i opuštanje mišića. Tako i naš um sudjeluje u tjelovježbi.

Danas se sve radi dosta užurbano, pa se tako užurbano i jede. Trebamo usporiti pri jelu, uživati u mirisima i okusima hrane. Trebali bismo se skoncentrirati na ono što unosimo u usta i na energiju koju nam hrana pruža. Trebamo živjeti u skladu s vlastitim tijelom, slušati i upoznati njegove potrebe. Znači: ako smo gladni jedemo, kada smo siti, prestanemo jesti. Jednostavno, zar ne?

* Dom

Često je jedan od glavnih uzrok stresa nered u prostoru u kojem živimo. Ako želimo naš prostor, naš dom pretvoriti u oazu mira u skladu sa zenom, trebali bismo izbaciti sve stvari koje ne koristimo. Neki kažu čak, a ja bih rekla pogotovo, stvari pospremljene u ormaru, skrivene iza kreveta ili vrata, na tavanu i u podrumu. One djeluju na stanje uma.

Zidovi soba trebali bi biti smirenih, neutralnih, prirodnih boja i toplih tonova poput boje pijeska, bež ili nježna zelena nijansa. Možemo si napraviti ugodno mjesto za provođenje vremena pomoću crno-bijelih slika ili fotografija nekih mjesta koja u nama bude ugodne osjećaje smirenosti. Osjećaju smirenosti pomažu i akvarij ili fontana s čistom vodom.

Zauzimanje novog kuta gledanja kako bismo vidjeli bit stvari je cilj zena. Takvo gledanje iz novog kuta zove se satori.

Satori je intuitivni uvid u bit stvari. Intuicija koju Gibbs zove gut . Gibbs je moj zen.

Kad nam je um zreo bilo što može ga otvoriti za iskustvo satorija, to može biti rast biljke, neki zvuk, svakodnevna zgoda...

Satori je vrsta percepcije Stvarnosti, one unutarnje percepcije.

Cilj zena je cilj svakoga od nas: uhvatiti život u njegovu toku.

Otrovanje stresom! A protuotrov?

“Svaka negativna situacija koju doživimo u našem organizmu pokreće niz kemijskih reakcija koje ostavljaju materijalni trag u obliku toksina u stanicama našeg tijela. Ako stres u našem životu postane kroničan naše tijelo postaje doslovno otrovano, negativne emocije automatski postaju česte, gubi se interes za život, postajemo apatični, tužni i nezadovoljni. Sve akcije koje proizađu iz uma koji je nemiran, nefokusiran i pun iritacije imat će negativne rezultate,” kaže Katarina Bolfek, glasnogovornica i jedna od učiteljica u Udruzi “Umijeće življenja”.

Sa stresom se, u životu, moramo naučiti nositi, a disati svi znamo od rođenja.

Međutim, da bismo odstranili otrove koji se zbog stresa naprave u našem organizmu i riješili se tih kemijskih reakcija koje su se uskladištile u našim stranicama nužno je naučiti pravilno disati.

Znači, šta? 

Izgleda kako moramo naučiti disati.
Tako jednostavno, da(h).

Zato vam s YouTube servisa prenosim video ;

Dišete ;) ?