Nakon zen meditacije idem dalje, pa imamo autogeni trening koji se često ne naziva meditacija nego ga
učitelji zovu “opuštanje”,
“vježbanje”... ali ne meditacija.
Tako se radi jer je autogeni trening razvio zapadnjak,
njemački neuropsihijatar J.H.Shultz koji je bio veoma svjestan predrasuda
koje prema riječi “meditacija” imaju zapadnjaci, pa je taj termin namjerno
izbjegavao. Htio je autogeni trening učiniti primamljivijim širokim masama
ljudi.
Autogeni trening je ipak sličan, skoro identičan nekim meditacijskim
tehnikama, pa se s punim pravom može ubrojiti u meditaciju.
On nema religijsku ili mističnu pozadinu i u njemu nema
termina kao što je “univerzalna kozmička energija” ili “čakre”.
Autogeni trening pomaže vježbaču da nauči kako tijelo
funkcionira, da ga bolje upozna i to tehnikom promatranja i autosugestije.
Takav trening je vrlo djelotvoran protiv stresa i za
opuštanje. Od vježbača ova tehnika ne
zahtjeva da zauzme određenu pozu i da sjedi uspravno, što zvuči ugodno ali
krije rizik da osoba krene vježbati, meditirati i pritom zaspi.
Vježba disanja yogia - Pranayama.
Korijeni ove tehnike su u Indiji i ona dolazi kao dio vježbi
Hata Yoge.
Ljudi ju najčešće upoznaju preko tečaja joge gdje saznaju da
će uz vježbe istezanja raditi i vježbe disanja.
Pranayama je odlična vježba ili meditacija za nas zapadnjake
jer nama treba skrenuti pozornost na disanje koje uzimamo kao zdravo za gotovo.
Ipak, živimo u takvoj kulturi.
Inače, već samo prateći svoj dah možemo vidjeti u kakvom nam
je stanju um jer, svi znaju, kada kada smo opušteni dah je spor i lagan, a kada
smo uzrujani dah je brz i kratak.
Pranayama je više sliči vježbi nego meditaciji jer se od
vježbača traži da aktivno regulira svoj dah kako bi postigao što viši stupanj
opuštanja.
Pranayami se pripisuju “čarobna svojstva” iscjeljivanja,
pomlađivanja itd.
Jedna škola čak tvrdi da početnici ne trebaju vježbati duže
od 3 minute jer će to previše diže toksine, što god da to značilo.
Tehnika Pranayama je djelotvorna. Ona nam pruža mogućnost da
se opustimo i smirimo na prirodan način i uz to naučimo nešto o vezi daha i
tijela.
Kažu da je odlična za duševne bolesti koje su povezane sa
stresom, za depresiju i anksioznost kao i većina ostalih meditacijskih tehnika.
Toliko za ovaj put, a Vi čitajte i dišite, meditirajte i dišite ... dišite svjesno ;
